Autori / umjetnici


Kultura muslimana u Crnoj Gori

Kultura muslimana u Crnoj Gori ima bogatu i složenu istoriju, koja se temelji na višeslojnoj tradiciji i uticajima tokom više vjekova. Muslimanska zajednica u Crnoj Gori je svakako dio šireg islamskog kulturnog prostora Balkana, ali je specifična u svojoj regionalnoj i istorijskoj pozadini. Aanalizirajući istorijski kontekst a shodno ciljevima projekta jasno je da su muslimani u Crnoj Gori većinom potomci osmanskih doseljenika i domaćih ljudi koji su primili islam tokom vladavine Osmanskog carstva, koje je trajalo od 15. do 19. vijeka. Tokom ovog perioda, u Crnoj Gori su se razvijali islamski vjerski, kulturni i društveni oblici života. Osim toga, muslimani su prisutni u Crnoj Gori i prije osmanske okupacije, kroz trgovinske veze i kulturne uticaje.
Nakon oslobođenja od Osmanskog carstva, muslimanska zajednica u Crnoj Gori je bila suočena sa izazovima integracije u novoformirane političke i društvene strukture. U novijoj istoriji, tokom XX vijeka, muslimani su se našli u političkim, vjerskim i kulturnim pregovorima unutar jugoslovenskih država, a poslije raspada Jugoslavije, i u samostalnoj Crnoj Gori.
Muslimani u Crnoj Gori, iako vjerski i kulturno povezani sa širom muslimanskom zajednicom Balkana, imaju i specifičnosti koje su rezultat istorijskog i geopolitičkog konteksta u kojem su živjeli. Neki od ključnih aspekata njihove kulture koje ističemo su: jezik, religija, arhitektura, običaji, folklore, gastronomija, edukacija, umjetnost itd…
Vjerski spomenici muslimana u Crnoj Gori
U Crnoj Gori postoji niz značajnih vjerskih spomenika koji su dio muslimanske baštine — džamije, turbe, medrese i mezarja. Džamije su često centralni elementi; turbe su grobnice poznatih ličnosti; medrese su obrazovne ustanove; mezarja čuvaju istorijsko i umjetničko pamćenje zajednice.

Muslimanski slikari kroz umjetnost arhitekture stanovanja
Muslimanski slikari kroz umjetnost arhitekture stanovanja ostavili su neizbrisiv trag, stvarajući prelijepe prostore koji su spojili funkcionalnost, estetiku, duhovnost i kulturne tradicije. Iako je islamska umjetnost kroz vjekove bila u velikoj mjeri usmerena ka dekoraciji interijera, arhitekturi i manjoj figurativnoj umetnosti, važno je napomenuti da su muslimanski umjetnici i slikari doprinosili razvoju umjetnosti u mnogim regionima svijeta, uključujući i arhitekturu stanovanja. Jedan od takvih je I mladi akadameski slikar Selver Kardović koji svoja umjetnička stvaranja bazira izmedju ostalog na djelima koja tretiraju kulturu stanovanja kroz prepoznatljivu arhitekturu kao specifičan vid kreiranja svojih vrhunskih djela gdje I crpi posebnu inspiraciju za takve ideje. Mnogi umjetnici pa i Kardović su kroz radove isticali duh stanovanja koja je bila je duboko povezana sa potrebom za privatnošću, skladom, i duhovnim smirajem. Umjesto eksplicitnih prikaza ljudskih figura, slikari su se usmjeravali na dekoraciju prostora kroz geometrijske uzorke, floralne motive i kaligrafiju, koje su imale dublje simboličko značenje.

Halka na vratima stare muslimanske kuće, akademski slikar Selver K.
Aldemar Ibrahimović

Arhitektonski motivi akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića
Aldemar Ibrahimović je slikar i umjetnik iz Crne Gore, poznat po svom djelu koje je često utemeljeno na islamskim i balkanskim kulturnim tradicijama. Njegovo umjetničko stvaralaštvo je prepoznatljivo po apstraktnim i figurativnim motivima, a najviše se bavi slikarstvom koje istražuje duboke emocionalne i duhovne dimenzije kao I kulturnu baštinu muslimana ali i ostalih naroda gdje daje na značaju I njeguje multukulturalni sklad medju našim narodima.
To je čocvjek koji je globalno prepoznat kao neki od najpoznatijih slikara, Aldemar Ibrahimović je stekao značajnu popularnost i poštovanje u umjetničkim krugovima Crne Gore i šire, kroz izložbe i umjetničke radove koji istražuju kulturni identitet, lične i kolektivne teme, kao i dublje filozofske i religijske poruke.
Njegova djela se mogu smatrati mostom između tradicije i modernog umjetničkog izraza, u kojem se mogu vidjeti uticaji kako islamske umjetnosti, tako i savremenih trendova u likovnoj umjetnosti.
Muslimanska groblja – mezarja
Muslimanska groblja, poznata i kao mezarja, čine značajan dio kulturnog nasleđa Crne Gore. Kao i u drugim djelovima Balkana i islamskog svijeta, mezarja imaju duboko ukorenjeno kulturno, vjersko i istorijsko značenje pa tako I kod nas u Crnoj Gori. Prema islamskom vjerovanju I shvatanju grobovi su prostor poštovanja, mirne refleksije, ali i održavanja istorijskog pamćenja zajednice. Mezarja u Crnoj Gori nisu samo mjesta za ukop, već i središta kulturne baštine, koja čuva istoriju, umjetnost, kao i jedinstvene običaje i tradicije muslimanskih zajednica koje su tu živjeli. Uglavnom su mezarja najčešće bila locirana blizu džamija, u naseljima ili u područjima gdje su se nalazile zajednice koje su praktikovale islam. Tokom osmanske vladavine, muslimanska groblja bila su često bogato ukrašena, a stećci i nadgrobni spomenici imali su specifične karakteristike koje su ih izdvajale od drugih kulturnih tradicija. Na slikama prikazanim nalaze se muslimanska groblja u beranskoj opštini u haremu džamije u ovom gradu kao I u Rožajama tzv “Kučansko” groblje.

Berane muslimansko groblje

Kučansko mezarje (groblje) – Rožaje
Hajrati — značenje i funkcija
Hajrati (ili hajrat) su posebna vrsta dobrotvornih objekata ili zemljišta koje su muslimanske zajednice u Crnoj Gori, kao i u drugim djelovima Balkana i islamskog svijeta, koristile za humanitarne i društvene svrhe. Termin „hajrat“ potiče od arapske riječi „hajr“, što znači dobra, milostinja, ili korist. Ovi objekti su se često poklanjali kao trajna dobročinstva, a njihov značaj je duboko ukorijenjen u islamskoj tradiciji koja naglašava važnost dobročinstava, pomoći zajednici, kao i očuvanje društvene kohezije.

Na slici su istaknuti podaci o samoj hajrat česmi - Rožaje

Na slici su istaknuti podaci o samoj hajrat česmi - Rožaje
Da bi čitaoci bliže razumjeli a I cilj projekta je jasno I precizno sagladavanje pojmova, kratko želimo pojasniti samu definiciju i funkcija hajrat. Hajrat je institucija ili imanje koje je u islamu darovano od strane pojedinca, porodice ili neke druge grupe, kako bi se pomoglo zajednici i ispunile vjerske i humanitarne potrebe. Ovo može obuhvatiti različite oblike, uključujući:
Zemljište koje se koristi za gradnju vjerskih objekata (džamije, mektebi), škole, i bolnice.
Finansijska sredstva koja se koriste za pomoć siromašnima, siročadima, i studentima.
Zgrade i objekti kao što su hosteli, kuće za starije osobe, ili domovi za siromašne.
Kroz hajrat se stvorila dugoročna dobročinstva koja bi trajala generacijama, pomažući onima u potrebi, a istovremeno čuvajući vjerske i kulturne tradicije.

Jedan od mnogobrojnih hajrata u Rožajama koji se odnosi na ulaznu kapiju, stepenište I uređene potpornog zida uz samo mezarje u centru grada.
U savremenom društvu, hajrati su i dalje od važnosti. Iako mnogi od tih objekata možda nisu u istoj mjeri finansijski podržani, značaj hajrata se očituje u tome što su mnogi od njih obnovljeni i restaurirani kako bi služili novim generacijama. Hajrati se često održavaju kroz donacije i volonterski rad, a njihova kulturna vrijednost postaje prepoznatljiva i u kontekstu savremenog nasljeđa Takođe, hajrat danas ima i simboličku funkciju, podsećajući zajednicu na etičke vrijednosti koje se tiču brige za druge, poštovanja tradicije i odgovornosti prema društvu.
Stare tradicionalne muslimanske kuće i njihov značaj
Stare muslimanske kuće u Crnoj Gori I Rožajama predstavljaju značajan segment kulturne baštine, sa dubokim korjenima u osmanskoj arhitekturi i životnim običajima muslimanskih zajednica koje su živjele na ovim prostorima. Te kuće nisu samo fizičke strukture, već odražavaju kulturne, vjerske i društvene vrijednosti tog vremena, kao i pragmatične potrebe koje su bile utemeljene u svakodnevnom životu. Svaka od ovih kuća imala je specifične karakteristike koje su bile funkcionalne, ali i estetske, te su doprinosile stvaranju jedinstvenog identiteta muslimanskih naselja na našim prostorima. Arhitektnoski gledano ove kuće imaju poseban I specifičan stil gradnje koje se razlikuju od drugih stambenih objekata.

Satara kuća Ahmeta Tahirovića – Rožaje

Stara kuća Redža Hota – Rožaje
Tradicionalna muslimanska kuća bila je obično podijeljena na dva glavna dijela: muški (javnu) i ženski (privatnu) sferu. Muška sfera bila je prostor u kojem su se obavljali društveni kontakti i posjete, dok je ženska sfera bila zatvorenija, čime je bio poštovan privatni život žene u islamu. Ovaj poredak prostora, koji odražava vjerska i kulturna uvjerenja, bio je utemeljen u privatnosti porodice i očuvanju socijalnih normi.
Sobe su bile raspoređene oko centralnog dvorišta, dok su hodnici često služili kao pregrade između različitih prostora kuće. Dvorište je bilo srž kuće, a često je imalo vrt ili baštu. Bilo je to i mjesto za okupljanje porodice, igranje djece, kao i prostor za obavljanje određenih radova.

Na slici Šehidski nišan fotografisan u Rožajama
Ove kuće su bile građene od lokalnog kamena, drva, blata i cigle. Krovovi su obično bili nisko postavljeni, sa kosinama i drvenim gredama. Zanimljivo je da su kuće imale prozore sa drvenim rešetkama, što je omogućavalo privatnost, a istovremeno pružalo ventiliaciju i svejtlost u unutrašnjim prostorijama.
Šehidski nišani i turbeta
Šehidski nišani (poznati i kao spomenici šehidima ili nišani šehida) predstavljaju specifičnu vrstu spomeničke umjetnosti koja je utemeljena u islamskoj tradiciji, posebno u kontekstu osmanske vladavine na Balkanu, uključujući i Crnu Goru. Ovi spomenici su posvećeni osobama koje su poginule u borbama za vjeru, domovinu ili u kontekstu ratnih sukoba, a obiljezani su posebnim, karakterističnim nišanima koji imaju duboko vjersko, kulturno i istorijsko značenje, kako je i istaknuto na ovoj fotografiji u prilogu teksta.

Na slici Šehidski nišan fotografisan u Rožajama
Važno je istaći da su Šehidski nišani su prepoznatljivi po svojim specifičnim obeležjima, koji se razlikuju od običnih nišana kao što su:
Oblik:Najčešće su u obliku uspravnih kamenih spomenika i obiljležavaju grobove šehida. Ovi spomenici su obično visoki, s jednostavnim, ali prepoznatljivim oblikom.
Kaligrafija:Na nišanima se često nalaze arapski natpisi, u vidu bismilleh (u ime Boga) ili Fatihe, kao i imena šehida i datuma pogibije.
Religijski simboli:Na šehidskim nišanima često se mogu videti vjerski simboli poput mjeseca i zvijezde, koje su u islamu simboli Božje svetlosti. Ovi simboli često su ugravirani na vrhu nišana.
Pozicija na groblju:Šehidski nišani su često postavljeni na mjestima koja su povezana s ratnim sukobima, ili u područjima gdje su se dogodile bitke. Ponekad su ovi nišani postavljeni blizu džamija ili drugih vjerskih objekata, kako bi odražavali dublju povezanost između vere i žrtve.
Turbe Šejha Mehmeda

Turbe Šejha Mehmeda – Rožaje
Šejh Mehmed je bio istaknuti islamski učenjak, duhovni lider i vladar koji je imao značajnu ulogu u širenju i očuvanju islamskih vrijednosti na Balkanu. Prema nekim izvorima, bio je dio osmanske administracije, a možda i ličnost koja je vodila duhovnu zajednicu muslimana u regionu Rožaja.
U to vreme, islamski učenjaci i vođe, poput Šejha Mehmeda, bili su ključni za očuvanje vjere, tradicija i kulturnih vrijednosti. Pored toga, takvi lideri su često bili povezanici između lokalne zajednice i osmanskih vlasti, čime su doprinosili stabilnosti i razvoju regiona.
Turbe Šejha Mehmeda u Rožajama predstavlja spomenik koji je u velikoj mjeri posvećen čuvanju njegovog nasleđa, ali i dubokom vjerskom i kulturnom značaju. Turbe je mjesto gdje je šejh Mehmed, vjerovatno, sahranjen – ukopan , a tokom vjekova postalo je centar okupljanja vjernika i hodočasnika koji dolaze da odaju počast ovoj važnoj ličnosti ovog kraja. Takođe Turbe nije samo vjerski spomenik, već i simbol očuvanja muslimanskog identiteta u regionu. Rožaje je područje sa značajnim brojem muslimana, i turbe Šejha Mehmeda je jedan od nosilaca kulturnih tradicija koji povezuje prošlost i sadašnjost. Ovaj spomenik predstavlja i važan aspekt religiozne i kulturne baštine koja doprinosi formiranju identiteta lokalne zajednice, kao i šire kulturne baštine Crne Gore.
Muslimanske sobe prostor gdje su se stvarala prijateljstva I razvijale vrijednosti multikulturalnog dijaloga
Muslimanske sobe su specifičan prostor koji ima važnu ulogu u oblikovanju socijalnih i kulturnih odnosa unutar muslimanskih zajednica na Balkanu, a posebno u Crnoj Gori. Ovaj izraz može se odnositi na sobe ili prostorije koje su služile kao okupljališta, mjesta susreta i razmjene među članovima muslimanske zajednice, a ponekad i u kontekstu šireg socijalnog okruženja, kao prostor gdje se razvijala prijateljstva, dijalog i zajedništvo. U istorijskom i kulturnom kontekstu, ove sobe su često postojale u okviru kuća, džamija, medresa, kao i drugih zajedničkih vjerskih objekata. U ovom kontekstu nisu samo fizički prostori, već i simbolične tačke povezivanja među ljudima, u kojima su se razvijali međuljudski odnosi i interakcije I razvijao duh tolerancije medju ljudima. Ovdje se susreću vjerski, kulturni i društveni faktori, čime se doprinosi razvoju vrijednosti kao što su prijateljstvo, međusobno poštovanje i multikulturalni dijalog.

Stara tradicionalna muslimanska soba -Rožaje
Uloga kula u savremenoj arhitekturi muslimana
Uloga kula u odnosu na savremenu arhitekturu muslimana predstavlja zanimljivu temu koju u okviru ove teme a shodno projketnim aktivnostima obradjujemo a koja povezuje tradiciju i modernost, istražujući kako su simboli i konstrukcijski principi starih kula evoluirali u savremenoj arhitekturi muslimanskih zajednica. Kule su bile prisutne u islamskoj arhitekturi tokom istorije, ali njihov značaj nije nestao ni u savremenim urbanim sredinama. U mnogim djelovima muslimanskih mjesta, kula kao arhitektonski element zadržala je svoju simboliku, dok je istovremeno prilagođena modernim potrebama i tehnologijama. Kule imaju duboke korJene u islamskoj arhitekturi Rožaja, često povezane sa gradovima iz doba islamske ekspanzije. Kule inače su služile različitim funkcijama, uključujući:
Odbrambenu funkciju: U mnogim slučajevima, kule su bile dio gradskih zidina i fortifikacija. One su omogućavale odbranu od napada, dok su njihovi visoki vidikovci služili za nadgledanje okoline.
Vjersku funkcijuKule su ponekad bile povezane sa vjerskim zgradama, kao što su minareti, koji su bili ključni za pozivanje vjernika na molitvu. Minareti su postali karakteristični dio islamske arhitekture, prepoznatljivi širom svijeta, i zadržali su svoju ulogu u savremenim džamijama.
Simbolički značaj: Kule su takođe nosile duboku simboliku moći, stresa, ali i bogatstva. U mnogim gradovima, kule su bile predstavnici bogatstva i uticaja islamskih vladara ili plemstva.

Stara muslimanska kuća-kula Kardovića u Rožajama
Savremena arhitektura i prilagođavanje kula
U savremenoj arhitekturi muslimanskih zemalja, kule nisu nestale, već su evoluirale kako bi se prilagodile potrebama modernog društva. Mnogi elementi tradicionalnih kula i minareta i dalje se koriste, ali su ujedno integrisani u urbane, komercijalne i religiozne prostore. U mnogim muslimanskim zemljama I gradovima, visoke kule i neboderi postali su simbol napretka i modernizacije poznati su po svom futurističkom razvoju, u kojem se tradicionalne i moderne kule spajaju u jedinstvenim arhitektonskim strukturama. Kule u savremenim gradovima često služe kao poslovni prostori, luksuzni stambeni objekti i simbole napretka. U savremenim džamijama, minareti su često oblikovani u futurističkom stilu, koji se ne udaljava previše od tradicionalnih minareta, ali istovremeno donosi novi estetski izričaj. Na primjer, minareti u nekim novim džamijama obuhvataju tradicionalne forme, ali koriste moderne materijale i tehnike gradnje. Ovi minareti služe kao vizuelni simboli vjerske prisutnosti, ali i kao umjetnički elementi koji se integrišu u urbanistički kontekst. Savremene kule takođe sve više koriste ekološke i održive tehnologije. U muslimanskim zemljama, ekološki prihvatljive zgrade postaju važan trend, a arhitekti koriste ekološke materijale, energetski efikasne sisteme i tehnike za smanjenje emisije ugljen-dioksida. U tom kontekstu, savremena arhitektura kule postaje utemeljena na principima održivosti, dok istovremeno odražava tradicijske vrijednosti.

Stara kuća-kula Besima Agića u Rožajama
Prilagođavanje tradicije u savremenoj urbanizaciji
Kule u savremenoj muslimanskoj arhitekturi povezuju prošlost i sadašnjost, a njihov dizajn sve više odražava složene slojeve urbanih i kulturnih promena. Mnogi gradovi pokazuju kako se tradicionalni oblici kula mogu usmeriti u savremene i funkcionalne graditeljske projekte. Savremena arhitektura muslimanskih kula često se uklapa u šire urbanističke planove, gdje se visoki objekti sačinjeni od stakla, čelika i betona harmonično kombinuju sa tradicijskim elementima. Ovaj spoj tradicije i modernosti čini urbane prostore privlačnijim i funkcionalnijim. Uloga kula u savremenoj arhitekturi muslimana se razvija u skladu sa potrebama modernog društva, ali i sa željom da se sačuvaju kulturne vrijednosti i simbolika iz prošlih vremena. Kule, i dalje zadržavaju svoju kulturnu, vjersku i socijalnu funkciju, ali se adaptiraju za nove izazove i potrebe savremenog života. Ovaj spoj tradicije i inovacija čini da savremena arhitektura muslimanskih kula bude ne samo vizualno impresivna, već i praktična, ekološki održiva i utemeljena na dubokom poštovanju kulture i identiteta.

Kula Sulejman bega Redžepagića - Plav
Razvoj vrijednosti multikulturalnog dijaloga i jačanju duha tolerancije u Crnoj Gori
Razvoj vrijednosti multikulturalnog dijaloga i jačanje duha tolerancije u Crnoj Gori ključni su za izgradnju stabilnog, demokratskog i društva koje je poštovatelj ljudskih prava i različitosti. Crna Gora, sa svojom bogatom istorijom, etničkom, vjerskom i kulturnom raznolikošću, predstavlja specifičan kontekst u kojem je promocija multikulturalizma od velike važnosti.

Narodna nošnja albanskog i bošnjačkog naroda
U Crnoj Gori postoji zakonski okvir koji štiti prava manjina i promovira multikulturalnost. Ustav Crne Gore garantuje jednakost svih građana bez obzira na nacionalnu, vjersku ili kulturnu pripadnost. Obrazovni sistem igra ključnu ulogu u promicanju multikulturalnog dijaloga. Škole i univerziteti mogu biti mesta gdje se djeca i mladi iz različitih etničkih i vjerskih zajednica međusobno upoznaju, uče o različitim kulturama i razvijaju međusobno poštovanje i razumijevanje
Nevladine organizacije i civilni sektor imaju ključnu ulogu u promoviranju multikulturalnog dijaloga. Kroz organizovanje manifestacija, tribina, debata, festivala, kulturnih razmjena i radionica, civilno društvo doprinosi stvaranju prostora za razmjenu ideja, smanjenje predrasuda i jačanje tolerancije među različitim grupama. Mediji mogu imati i pozitivnu i negativnu ulogu u oblikovanju stavova prema različitim etničkim i vjerskim zajednicama. Promovisanje pozitivnih priča o multikulturalizmu, saradnji i međusobnom poštovanju može pomoći u smanjenju stereotipa i predrasuda. Sa druge strane, negativni prikazi i diskurs mržnje mogu produbiti podjele.
Kultura i umjetnost pružaju snažnu platformu za međusobnu interakciju i razumijevanje. Kroz zajedničke kulturne projekte, izložbe, predstave, muzičke nastupe i druge oblike umjetničkog izraza, moguće je stvarati mostove između različitih kulturnih i vjerskih zajednica. U Crnoj Gori postoje konkretni projekti koji podstiču multikulturalni dijalog. Na primjer, organizovanje okruglih stolova, dijaloga između vjerskih lidera, interkulturalnih treniranja i zajedničkih volonterskih aktivnosti može pomoći u izgradnji međusobnog povjerenja i smanjenju društvenih tenzija. Iako postoje brojne inicijative za promociju multikulturalizma, Crna Gora se suočava sa izazovima, kao što su povremeni etnički i vjerski konflikti, stereotipi i političke tenzije. Ove prepreke mogu usporiti napredak u stvaranju društva koje je uistinu tolerantno. Međutim, jačanjem međusobnog dijaloga, obrazovanjem i povećanjem svijesti o važnosti zajedničkog suživota, postoji značajan potencijal za prevazilaženje tih izazova.
Sahat kula u Podgorici mjesto koje okuplja i spaja
Sahat kula u Podgorici je jedno od najprepoznatljivijih kulturnih i istorijskih obelježja glavnog grada Crne Gore. Smještena u samom centru grada, ovaj objekat nije samo simbol gradskog identiteta, već i mjesto koje okuplja ljude svih generacija i različitih porijekla, čineći je jednim od ključnih tačaka u procesu spajanja i izgradnje zajedništva među različitim grupama.

Sahat kula u Podgorici
Ova sahat kula je simbol okupljanja I povezivanja. Sahat kula je i danas centralno mjesto u Podgorici koje okuplja ljude. Bilo da je riječ o turistima, prolaznicima ili lokalnim građanima, ljudi se često nalaze u njenoj neposrednoj blizini, koristeći je kao orijentir ili tačku susreta. Njena pozicija u blizini popularnih ulica, kao što su Bokeška i Stari grad, čini je prirodnim mjestom za razmjenu i susrete, a time doprinosi izgradnji međuljudskih odnosa i međusobnog povezivanja. Osim pomentuog ona je I simbol zajednistva. Sahat kula je, iznad svega, simbol grada koji je kroz svoju istoriju bio pod uticajem različitih kultura i naroda. Iako se Podgorica razvijala kroz različite političke, etničke i društvene faze, Sahat kula ostaje ta koja spaja ljude i kulturu, simbolizujući harmoniju i zajedništvo. Kula nas podjseća na to da bez obzira na naše razlike, svi imamo zajedničku tačku — naše zajedništvo i poštovanje prošlosti.
Stari Bar idealno mjesto koje baštini kulturu zajedništva i različitosti
Stari Bar je jedan od najlepših i najvažnijih kulturnih i istorijskih spomenika Crne Gore, i svakako mjesto koje baštini bogatstvo kulture, tradicije i zajedništva. S toga nije slučajbo dio našeih projektnih ciljeva ovo mjesto. Smješten na jugozapadu zemlje, na podnožju planine Rumije, Stari Bar je simbol kroz koji su prošle brojne civilizacije, a njegove ruševine i danas pričaju priču o dugoj i raznolike istoriji ovog grada koji ga čine posebnim.

Islamski verski objekat u Satarom Baru - džamija

Uske ulice (mahale) Satrog Bara
Stari Bar simbolizuje prije svega zajedništvo kroz istoriju. Jedna od ključnih vrijednosti Starog Bara je njegova uloga u povezivanju različitih naroda i kultura. Iako su u istoriji različite sile vladale ovim gradom, u njemu je postojala tradicija suživota i međusobnog poštovanja među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim zajednicama. Na tom prostoru možemo naći i pravoslavne crkve, katoličke crkve i muslimanske džamije, što ukazuje na pluralizam i različitosti koje su se razvijale kroz vjekove.
Zajedništvo je prisutno i u savremenom društvenom životu Starog Bara, jer se u ovom prostoru danas često organizuju kulturni događaji koji okupljaju ljude svih porekla. Na primjjer, manifestacije poput „Barskog ljetopisa“, jednog od najpoznatijih kulturnih festivala u Crnoj Gori, koji spaja muziku, pozorište, film i druge oblike umetnosti, pružaju priliku za razmjenu kultura i promovisanje vrijednosti tolerancije i međusobnog poštovanja.
Kulturna raznolikost i očuvanje tradicije
Stari Bar, uz svoju istorijsku baštinu, čuva i tradicionalne zanate, običaje i kulinarske specijalitete. Ovde se održavaju manifestacije koje povezuju različite kulturne tradicije, od etno-tržišta do narodnih festivala, koji uključuju i različite etničke zajednice. Kultura zajedništva u Starom Baru nije samo u njegovim istorijskim spomenicima, već i u živahnom kulturnom životu, u kojem svaka grupa ima priliku da doprinese i očuva svoju tradiciju.
Takođe, Stari Bar je domaćin brojnim manifestacijama i događanjima koji promovišu umjetnost, muziku i pozorište, na kojima se susreću različiti kulturni izrazi. Kroz ovakve aktivnosti, Stari Bar postaje mjesto gde se ne samo čuva, već i slavi bogatstvo različitih kultura koje su oblikovale identitet ovog kraja.

Stari Bar je istinski dragulj Crne Gore koji baštini kulturno nasleđe različitih naroda i kultura. Kroz svoju istoriju i svakodnevni život, on pokazuje kako različitosti mogu biti snaga, a zajedništvo temelj na kojem se gradi budućnost. Kao mesto koje spaja prošlost i sadašnjost, Stari Bar je simbol mira, tolerancije i međusobnog poštovanja, i nastavlja da inspiriše sve one koji dolaze da dožive njegovu ljepotu i bogatstvo.
Značaj vjerskih simbola naroda Crne Gore
Vjerski simboli naroda Crne Gore imaju duboko ukorijenjeno značenje i važnost, jer odražavaju bogatu istoriju, tradiciju, kulturne vrijednosti i identitet različitih zajednica koje čine ovo društvo. Crna Gora je zemlja sa velikim religijskim pluralizmom, u kojoj su prisutni pripadnici pravoslavne, katoličke i muslimanske vjeroispovijesti. Vjerski simboli, stoga, nisu samo religiozni alati, već i snažni kulturni i identitetski marker, koji odražavaju zajedničke vrijednosti, verovanja i istorijske tokove različitih naroda.

Vjerski simbol muslimana
Osim pomenutog, vjerski simboli naroda Crne Gore imaju ključnu ulogu u povezivanju i ujedinjavanju različitih zajednica u ovoj zemlji, koja je bogata kulturnim i vjerskim pluralizmom. Iako Crna Gora ima tri dominantne vjeroispovesti – pravoslavnu, katoličku i muslimansku – vjerski simboli služe kao mostovi koji omogućavaju međusobno poštovanje, pomirenje i saradnju među različitim narodima. Oni nisu samo religijski alati, već predstavljaju ključne aspekte kulturnog identiteta, društvenih vrednosti i povezanosti, koji omogućavaju koegzistenciju i izgradnju zajedničke budućnosti.
Izgradnja Radulića džamije u Bijelom Polju vjerski objekat koji širi ljubav
Radulića džamija u Bijelom Polju predstavlja važan vjerski objekat koji ne samo da ima duhovnu vrijednost, već i širi poruke ljubavi, zajedništva i tolerancije pa je kao takvu treba I posmatrati. Džamije kao mjesta molitve i okupljanja često služe kao centar za jačanje zajednice, a Radulića džamija nije izuzetak. Izgradnja ovakvih objekata ima duboko značenje za lokalnu zajednicu, jer pružaju prostor za duhovni rast i povezivanje ljudi svih generacija. Takođe, džamije često postaju i centar za društvene aktivnosti, humanitarni rad i edukaciju, čime dodatno doprinose razvoju zajednice. U slučaju Radulića džamije, osim njenog vjerskog značaja, moguće je da predstavlja i simbol međusobnog poštovanja i ljubavi, u kontekstu multivjerskog društva, koje je danas naročito važno za jačanje međuljudskih veza i izgradnju zajedničke budućnosti.
Planirana izgradnja Radulića džamije u Bijelom Polju nije samo graditeljski poduhvat, već i snažan simbol duhovnog identiteta i tradicije muslimanske zajednice u tom regionu. Ovaj vjerski objekat, kroz svoju arhitekturu i unutrašnju atmosferu, poziva na mir, meditaciju i kontemplaciju, te je mjesto na kojem vjernici mogu pronaći duhovnu snagu i inspiraciju.

Hajrat česma u blizini Radulića džamije

Zidine porušene džamije u Radulićima, opština Bijelo Polje